{"id":657,"date":"2016-06-08T13:42:27","date_gmt":"2016-06-08T11:42:27","guid":{"rendered":"https:\/\/old.kontemplacija.hr\/?page_id=657"},"modified":"2023-02-27T10:32:33","modified_gmt":"2023-02-27T09:32:33","slug":"knjige-synopsis","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/old.kontemplacija.hr\/en\/knjige-synopsis\/","title":{"rendered":"Books"},"content":{"rendered":"

<\/span><\/mask><\/g><\/g><\/clipPath><\/filter><\/defs><\/svg><\/div><\/div><\/div><\/div>

Thomas Keating, Bliskost s Bogom
\n<\/em><\/h3>\n

Synopsis, Zagreb, 2023.<\/strong><\/p>\n<\/div>

Thomas Keating<\/strong> (1923. \u2013 2019.) trapisti\u010dki je redovnik, misti\u010dki teolog, poznati duhovni u\u010ditelj i pisac. Osniva\u010d je metode molitve sabranosti (centering prayer<\/em>) utemeljene na kr\u0161\u0107anskoj kontemplativnoj tradiciji koja, zajedno s kontemplativnim te\u010dajem i vodstvom, \u010dini temelj mre\u017ee kontemplativnih zajednica u SAD-u i cijelom svijetu (Contemplative Outreach<\/em>). Osniva\u010d je i me\u0111ureligijskog, ekumenskoga centra u Snowmassu, u ameri\u010dkoj saveznoj dr\u017eavi Colorado (Monastic Interreligious Dialogue<\/em>), kao dijela trapisti\u010dkoga samostana sv. Benedikta u kojemu je \u017eivio posljednjih \u010detrdeset godina svojega \u017eivota.<\/p>\n

Na hrvatski su mu prevedene knjige: Otvoren duh, otvoreno srce<\/em>, V.B.Z., Zagreb, 2000.; Poziv na ljubav<\/em>, V.B.Z., Zagreb, 2005.; Kristovo otajstvo<\/em> \u2013 liturgija kao duhovno iskustvo<\/em>, Teovizija, Zagreb, 2003.<\/p>\n

Bliskost s Bogom <\/em>knjiga je koja zaokru\u017euje \u010duvenu trilogiju oca Thomasa Keatinga (koju \u010dine Otvorena svijest, otvoreno srce<\/em>, Poziv na ljubav <\/em>i Kristovo otajstvo<\/em>). Ona je upu\u0107ena svima, a osobito kr\u0161\u0107anima, koji tra\u017ee istinski i cjeloviti duhovni put i \u017eivot. U njoj otac Keating pokazuje smjer kojim uz ustrajnost i posve\u0107enost postepeno mo\u017eemo do\u0107i bli\u017ee bo\u017eanskom \u017eivotu koji je u nama. I na pristupa\u010dan i \u010ditak na\u010din, s mno\u0161tvom dubokih uvida i prakti\u010dnih savjeta, pribli\u017eava nam skrivenu mudrost o na\u010dinu na koji molitva sabranosti<\/em> mo\u017ee produbiti na\u0161u bliskost s Bogom.<\/p>\n

“Ti\u0161ina je bila prva Bo\u017eja rije\u010d, a sve ostalo su njezini lo\u0161i prijevodi.”<\/em><\/p>\n

THOMAS KEATING<\/p>\n<\/div>

<\/i><\/i><\/span>Rije\u010d urednika<\/span><\/a><\/h4><\/div>
\n

RIJE\u010c UREDNIKA<\/p>\n

Pro\u0161lo je deset godina od objavljivanja prvoga izdanja ove knjige, ujedno i prve knjige u tada novotvorenoj biblioteci \u201eKontemplacija i mistika\u201c. Zanimljivo je uspore\u0111ivati dojmove koji su se javljali prilikom rada na tekstu prvoga izdanja od prije deset godina (koje se upravo ove 2020. godine rasprodalo), s onima koji se javljaju u novom \u010ditanju danas.<\/p>\n

Temeljito novo \u010ditanje s tako zna\u010dajnom vremenskom distancom donijelo je mnogo iznena\u0111enja. Mnoga su se mjesta otvarala sa sasvim novim tuma\u010denjima, rije\u010di su poprimale nove oblike i suzvu\u010dja. Kako se prije nije uo\u010dilo da …?<\/p>\n

Ova je knjiga nastala kao kompilacija \u201eniza govora odr\u017eanih tijekom izvjesnog broja godina pred \u0161irokim spektrom slu\u0161atelja \u0161to se kretao od naprednih prakti\u010dara molitve sabranosti do onih koji uop\u0107e nisu bili upoznati s tom molitvom\u201c, kako je autor, Thomas Keating, u uvodu knjige i sam rekao. To je zna\u010dilo i da je \u201esastavljanje knjige iz tako raznolikih izvora zahtjevan uredni\u010dki trud\u201c jer se rad temeljio na \u201eodabiranju, sre\u0111ivanju i ure\u0111ivanju materijala, kao i transkripcijama mnogih poglavlja (ove knjige, op. ur.) iz njihova izvornog formata neformalnih (katkada improviziranih) govora\u201c. Pri prevo\u0111enju, a osobito ure\u0111ivanju knjige, to je bilo vi\u0161e nego o\u010dito. Ponovno detaljno \u010ditanje nakon deset godina stanke na nekim je mjestima stvaralo dojam neskladnoga tijeka misli kroz poglavlja, u obliku povremena skakanja s jedne teme na drugu ili umetanje mnogih digresija koje u govornome, aktivnom izlaganju mogu zvu\u010dati logi\u010dno i te\u010dno, ali ih \u0161utljivi, pasivni papir znatno te\u017ee podnosi. No, treba naglasiti: autorska je suzdr\u017eljivost bila i ostala, kao i u svakom profesionalnom prevo\u0111enju i ure\u0111ivanju knjige, osnovni kriterij. Pobolj\u0161anja teksta u smislu smanjivanja gore navedenih nelogi\u010dnosti i neskladna tijeka re\u010denice i re\u010denica mo\u017ee se na\u0107i na nekoliko mjesta u cijelome tekstu (a vjerojatno je najve\u0107e u zamjenjivanju mjesta drugog i tre\u0107eg poglavlja), ali u svemu nisu bila znatna (taj se nesklad mo\u017ee vidjeti ako tekst usporedimo s tekstovima \/knjigama\/ koje je autor u cijelosti sam napisao, kao \u0161to su i kod nas objavljene Otvorena svijest, otvoreno srce, Poziv na ljubav<\/em>[1]<\/a> i Kristovo otajstvo<\/em>; u njima se vidi majstorstvo njegova stila, lijepih re\u010denica i te\u010dna pripovijedanja bez suvi\u0161nosti koje bi tekst nepotrebno optere\u0107ivale). Tako\u0111er, iskustvo je donijelo ve\u0107i broj mjesta koja su tra\u017eila neki oblik dodatna obja\u0161njenja \u2013 \u0161to je vidljivo u broju bilje\u0161ki. Zaklju\u010dak se, stoga, sam nametnuo: uz naslov treba stajati i \u2013 dopunjeno i ispravljeno izdanje.<\/p>\n

I Thomas Keating bio je ponukan knjizi dodati podnaslov koji \u0107e pobli\u017ee objasniti o \u010demu se u njoj radi: \u201eUvod u kontemplativnu molitvu\u201c. Kao prva od knjiga u na\u0161oj ediciji, skladno se uklopila upravo u tome smislu. U njoj su na jasan na\u010din iznesena sva glavna na\u010dela teorije i prakse molitve sabranosti. Ali i \u0161ire, autor je uklapa u pojmovni splet kr\u0161\u0107anskoga nauka u cjelini. Stoga ona postaje knjigom koja na odli\u010dan na\u010din upu\u0107uje na to kako prakticirati kontemplativnu molitvu (prvi dio knjige pod nazivom \u201ePraksa\u201c) te \u0161to ona zna\u010di za kr\u0161\u0107anskoga vjernika danas, u svijetu 20., odnosno 21. stolje\u0107a (sa\u017eeto u tre\u0107em dijelu knjige pod nazivom \u201eMolitva sabranosti u svijetu\u201c). Ona se pokazala jednim od najboljih putokaza za prijelaz iz katafati\u010dkih oblika molitve (kao \u0161to su lectio divina <\/em>i molitva krunice opisanih u drugom dijelu knjige pod nazivom \u201ePomo\u0107ne prakse\u201c), u one apofati\u010dke (kao \u0161to je molitva sabranosti). Knjiga je, tako, tako\u0111er i pokazatelj (prvenstveno) kr\u0161\u0107aninu kako produbiti svoj pogled na duhovni svijet i njegovo razumijevanje, ali i poticatelj prema neupoznatim svjetovima koji se kriju u dubljim sferama svijesti prisutnima u svim duhovnim tradicijama svijeta, svim duhovnim tragateljima svijeta. Keatingovim rije\u010dima izre\u010deno:<\/p>\n

\u201eU Bliskosti<\/em> s<\/em> Bogom<\/em> ne usredoto\u010dujem se, stoga, na taj uzvi\u0161eni (nedualni, op. ur.) stupanj ovoga razvoja (du\u0161e prema sjedinjenju s Bogom, op. ur.), ve\u0107 predla\u017eem njegovanje svijesti o tome stupnju kako bih usmjerio kontemplativce prema stupnju svijesti koja je i dualna i nedualna, bez-putan put, upravo kao \u0161to neke isto\u010dnja\u010dke tradicije tvrde da Apsolut nije<\/em> ovo,<\/em> nije<\/em> ono<\/em>[1]<\/sup><\/a> \u2013<\/em> odnosno nije<\/em> jedno,<\/em> nije<\/em> dvoje.<\/em> Ovi paradoksi upozoravaju na \u010dinjenicu da je Bog onkraj svega \u0161to postoji, kao \u0161to je u svemu \u0161to postoji ili, to\u010dnije re\u010deno, Bog je onkraj svih kategorija bitka i nebitka. S knjigom Bliskost<\/em> s<\/em> Bogom<\/em> zapo\u010det \u0107ete svoje prou\u010davanje i iskustvo srednjih stupnjeva kr\u0161\u0107anskoga duhovnog putovanja bez kojih \u0107e vrhunci najvjerojatnije ostati u domeni tajni.\u201c<\/p>\n

Thomas Keating prihvatio je izdavanje ove kompilacije tekstova niza svojih predavanja i govora o kontemplativnoj molitvi s namjerom da na jednome mjestu iznese sve glavne to\u010dke svojega u\u010denja koje su razra\u0111enije prikazane u drugim njegovim kapitalnim djelima (radi se prvenstveno o tri gore navedena naslova). <\/em>Mi se priklju\u010dujemo njegovoj izvornoj \u017eelji da se te njegove rije\u010di i dalje \u010duju, i na ovim na\u0161im prostorima.<\/p>\n

Ovo drugo izdanje posve\u0107ujemo upravo ocu Thomasu Keatingu (1925.\u20132018.) koji je nesebi\u010dno dijelio svoju energiju i radost otkrivenih otajstava kontemplacije kroz svoj dugi \u017eivot koji je nedavno i zavr\u0161io. Istovremeno, na\u0161im iskustvima mo\u017eemo svjedo\u010diti da on, iako ga nismo nikada imali prilike osobno upoznati, i njegovo djelo neporecivo i nezamjenjivo stoje ugra\u0111eni u temelje cijeloga pokreta obnove kontemplativne prakse i tradicije u Hrvatskoj.<\/p>\n

[1]<\/a> neti, neti<\/em> iz Upani\u0161ada. (op. ur.)<\/p>\n

[2]<\/a> Ovdje upu\u0107ujem na znatno bolje i to\u010dnije prijevode Ranke Gregori\u0107 u izdanju Zirala negoli na one Rade Rojc\u2013Bel\u010dec i Darka Milo\u0161i\u0107a u izdanju V.B.Z.-a.<\/p>\n<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>

<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>
<\/span><\/mask><\/g><\/g><\/clipPath><\/filter><\/defs><\/svg><\/div><\/div><\/div><\/div>

Cynthia Bourgeault, Molitva sabranosti i unutarnje bu\u0111enje
\n<\/em><\/h3>\n

Synopsis, Zagreb, 2019.<\/strong><\/p>\n<\/div>

Molitva sabranosti i unutarnje bu\u0111enje zami\u0161ljena je kao cjelovit vodi\u010d svima koji \u017eele bolje upoznati praksu molitve sabranosti. Nadam se da \u0107e ova knjiga potaknuti i pro\u0161iriti dijalog unutar Crkve, kao i dijalog sa svima koji njeguju i druge oblike duhovne prakse. No, jo\u0161 va\u017enije, nadam se da \u0107e i vas pokrenuti na bavljenje njome ili, ako ve\u0107 prakticirate, da \u0107e vam pro\u0161iriti razumijevanje njezina teolo\u0161koga i duhovnoga konteksta te vas jo\u0161 vi\u0161e osna\u017eiti za vlastito putovanje.<\/em><\/p>\n

CYNTHIA BOURGEAULT<\/p>\n<\/div>

<\/i><\/i><\/span>Rije\u010d urednika<\/span><\/a><\/h4><\/div>
Cynthia Bourgeault (1947.), episkopalna sve\u0107enica, mistikinja, spisateljica i me\u0111unarodno poznata voditeljica povla\u010denja koja je u potpunosti posve\u0107ena obnovi i \u0161irenju kontemplativnoga kr\u0161\u0107anskog puta, jedno je od klju\u010dnih imena zrele faze obnove kontemplativne tradicije na Zapadu, osobito SAD-u. Kao u\u010denica Thomasa Keatinga nastavila je njegov rad pro\u0161iruju\u0107i ga u nova, do tada manje istra\u017eena podru\u010dja: sudjeluju\u0107i na brojnim me\u0111ureligijskim susretima i doga\u0111anjima produbila je poznavanje drugih duhovnih putova rade\u0107i zajedno s u\u010diteljima kao \u0161to su Kabir Helminski (sufizam), Swami Atmarupananda (advaita Vedanta) i Rami Shapiro (hasidizam i perenijalna mudrost); isti\u010du\u0107i va\u017enost perenijalnoga razumijevanja putova mudrosti, polaze\u0107i i vra\u0107aju\u0107i se uvijek onome Isusa iz Nazareta, dala mu je i posebno ime \u2013 Put mudrosti (Wisdom Path); isti\u010du\u0107i va\u017enost uloge \u017eene u misti\u010dnoj duhovnosti kroz povijest, kao i danas (kao istaknuta \u010dlanica Globalne mirovne inicijative \u017eena \/Global Peace Initiative for Women\/ i spisateljica s naslovima kao \u0161to je \u201eZna\u010denje Marije Magdalene\u201c \/The Meaning of Mary Magdalene\/); i zaklju\u010duju\u0107i svoj stav prema istinskome duhovnom \u017eivotu vode\u0107i \u0160kolu \u017eivota za akciju i kontemplaciju (The Living School for Action and Contemplation) u Albequerqueu zajedno s Richardom Rohrom i Jimom Finleyem.<\/p>\n

Knjiga Molitva sabranosti i unutarnje bu\u0111enje<\/em> odli\u010dan je primjer povezivanja ovih klju\u010dnih momenata autori\u010dina stava prema duhovnosti i \u017eivotu u cjelini. Kako je Keating jasno istaknuo u svom predgovoru ovoj knjizi, Cynthia Bourgeault dala je veliki doprinos boljem razumijevanju odnosa katafati\u010dke i apofati\u010dke duhovnosti bez kojih niti jedan put nije cjelovit, teolo\u0161kom produbljivanju pojedinih mjesta koja u obja\u0161njenjima njezina u\u010ditelja nisu bila dovoljno istaknuta (kenoti\u010dnost i perihoreti\u010dnost molitve sabranosti), povezivanju molitve sabranosti s duhovnom hesihasti\u010dkom tradicijom Isto\u010dne Crkve u odnosu prema usredoto\u010duju\u0107im metodama meditacije (odnos mindfulness\/heartfulness<\/em>), kao i detaljnije obra\u0111ivanje psiholo\u0161kog rasta i iscjeljivanja koja se doga\u0111aju dugogodi\u0161njim prakticiranjem (s temeljnim pitanjima: da li se ego lije\u010di ili prevladava i \u0161to to to\u010dno zna\u010di). Zaklju\u010dio je ovim rije\u010dima:<\/p>\n

Od srca zahvaljujem Cynthiji na njezinu veli\u010danstvenom doprinosu boljem razumijevanju prakse molitve sabranosti i njezine izravne konceptualne pozadine, \u010dime ju je u\u010dinila dostupnijom stalno rastu\u0107em broju tragatelja u ovim vremenima.<\/em><\/p>\n

Objavljivanje prve knjige Cynthie Bourgeault na hrvatskome jeziku ozna\u010dava prvi korak prema prezentiranju dana\u0161njega rada i djelovanja Ameri\u010dke \u0161kole kontemplacije (Contemplative Outreach), najzna\u010dajnije i najbrojnije grupe prakti\u010dara kr\u0161\u0107anske kontemplativne tradicije danas u svijetu. Nadamo se da \u0107e ovu knjigu slijediti i druge, koje \u0107e upotpuniti sliku novog kontemplativnog pogleda na Kristov nauk i nasljedovanje za 21. stolje\u0107e, a ova neka slu\u017ei kao \u201evodi\u010d svima koji \u017eele bolje upoznati praksu\u2026 i jo\u0161 vi\u0161e osna\u017eiti svoje putovanje\u201c. Rije\u010dima autorice:<\/p>\n

Molitva sabranosti i unutarnje bu\u0111enje zami\u0161ljena je kao cjelovit vodi\u010d svima koji \u017eele bolje upoznati praksu. Nadam se da \u0107e ova knjiga potaknuti i pro\u0161iriti dijalog o kojem sam upravo govorila. No, jo\u0161 va\u017enije, nadam se da \u0107e vas pokrenuti na bavljenje praksom ili, ako ve\u0107 vje\u017ebate, da \u0107e vam pro\u0161iriti razumijevanje njezina teolo\u0161koga i duhovnoga konteksta te vas jo\u0161 vi\u0161e osna\u017eiti za vlastito putovanje.<\/em><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>

<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>
<\/span><\/mask><\/g><\/g><\/clipPath><\/filter><\/defs><\/svg><\/div><\/div><\/div><\/div>

Willigis J\u00e4ger, O ljubavi i vje\u010dnom \u017eivotu
\n<\/em><\/h3>\n

Synopsis, Zagreb, 2017.<\/strong><\/p>\n<\/div>

Willigis J\u00e4ger poku\u0161ava posti\u0107i da se pri \u010ditanju ove knjige u nama probudi novo razumijevanje koje se ne mo\u017ee posredovati rije\u010dima, a mora se probuditi u nama jer u na\u0161oj nutrini ve\u0107 drijema \u2013 misti\u010dno razumijevanje.<\/em><\/p>\n

Tko ima hrabrosti upustiti se u mijenu ovom \u0107e knjigom biti bogato nagra\u0111en i \u201epostojat \u0107e u sada\u201c, na prekretnici \u2013 tamo gdje se mijena i doga\u0111a.<\/em><\/p>\n

Iz predgovora brata Davida<\/strong> Steindl-Rasta<\/strong><\/p>\n<\/div>

<\/i><\/i><\/span>Rije\u010d urednika<\/span><\/a><\/h4><\/div>
Willigis J\u00e4ger <\/strong>(1925.) benediktinski je redovnik, misti\u010dni teolog, duhovni u\u010ditelj i pisac koji predstavlja modernu transkonfesionalnu duhovnost i nudi odgovore na goru\u0107a pitanja za sve koji kre\u0107u na duhovno putovanje u 21. stolje\u0107u.<\/em><\/p>\n

Osniva\u010d je centra za duhovne putove \u201cBenediktushof\u201d u Holzkirchenu pored W\u00fcrzburga gdje \u017eivi i radi kao u\u010ditelj kontemplacije i zena u linijama Sanbo Kyodan i u chan (Linji). Osniva\u010d je vlastite zen linije \u201ePrazan oblak\u201c te kontemplacijske linije \u201eOblak neznanja\u201c koja ima za cilj bu\u0111enje i obnovu kontemplativne kr\u0161\u0107anske tradicije Zapada.<\/em><\/p>\n

Svoju viziju globalne, transkonfesionalne duhovnosti obradio je u mnogim knjigama i prakticira ju s rastu\u0107om zajednicom suputnika rasprostranjenom diljem svijeta.<\/em><\/p>\n

Nakon objavljivanja prve dvije knjige Willigisa J\u00e4gera, Val je more: misti\u010dna duhovnost za moderna vremena <\/em>i Kontemplacija: kr\u0161\u0107anski put misti\u010dne duhovnosti<\/em>, u kojoj je autor iznio temeljne vrijednosti svoga razumijevanja misti\u010dne duhovnosti op\u0107enito, kao i na\u010din kako se ona i\u0161\u010ditava u tradiciji kr\u0161\u0107anske duhovnosti, ovom knjigom autor pribli\u017eava misti\u010dno razumijevanje dvije perenijalne teme koje su \u010dovjeka kao misaonog i duhovnog bi\u0107a oduvijek zaokupljale: ljubavi<\/em>, kao najsna\u017enije energije u svemiru koja mu je dana da bi mogao dostojno i smisleno pro\u017eivjeti svoje \u017eivotno putovanje i ostvariti svoju cjelovitosti; smrti<\/em>, koju ne do\u017eivljava kao kona\u010dan zavr\u0161etak \u017eivota ve\u0107 kao njegov nastavak u nekom drugom, nama vjerojatno nedoku\u010divom, obliku. A samo on mo\u017ee i umrijeti, odnosno pretvoriti se u neki drugi oblik; oblik, koji za nas ljudska bi\u0107a zna\u010di na\u0161e tijelo, na\u0161e \u201eja\u201c. Sam \u017eivot ne mo\u017ee umrijeti \u2013 jer \u017eivot nikad ne prestaje<\/em>. Upravo taj besmrtni \u017eivot i na\u0161 je stvarni \u017eivot. Razlikujemo se jedino u tome \u0161to uglavnom toga nismo svjesni. Autorova je uloga stoga u tome, kako \u010desto u knjizi nagla\u0161ava, da upravo u tu stvarnost ljude upu\u0107uje \u2013 na uvid, iskustvo i cjelovitu spoznaju da \u017eivot nikada ne prestaje, a da smo i mi sami dio toga istoga \u017eivota.<\/p>\n

I kako je njegov veliki prijatelj David Steindl-Rast u pogovoru knjige \u017divot nikad ne prestaje<\/em> rekao:<\/p>\n

Tim skokom Na svakoj nas stranici ove knjige Willigis nas mudro ohrabruje za taj skok (u kojem prestajemo vjerovati \u201eu Boga\u201c i po\u010dinjemo vjerovati \u201eiz Boga\u201c, op.ur.). Ipak, moramo jo\u0161 svladati i drugu prepreku \u2013 jedan nedostatak. Svijetu u kojem \u017eivimo u velikoj mjeri nedostaje smisao za poeziju. Ni jedan drugi jezik osim pjesni\u010dkoga ne mo\u017ee izraziti iskustvo Boga, a i on \u0107e ovdje zatajiti, jer \u2013 kako izraziti ne\u0161to \u0161to se ne mo\u017ee izre\u0107i? Pri \u010ditanju ove knjige vrlo je va\u017eno da ni na tren ne zaboravimo da se pjesni\u010dki jezik ne smije razumjeti doslovno. Kad netko ka\u017ee: \u201eDajem ti svoje srce\u201c, time ne misli na kirur\u0161ko presa\u0111ivanje srca. Misti\u010dna teologija odnosi se prema teologiji i teolo\u0161koj literaturi kao poezija prema knji\u017eevnoj kritici. A Willigis jest misti\u010dki teolog.<\/p>\n

Tko ima hrabrosti upustiti se u mijenu ovom \u0107e knjigom biti bogato nagra\u0111en i \u201epostojat \u0107e u sada\u201c, na prekretnici \u2013 tamo gdje se doga\u0111a mijena.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ono \u0161to na kraju svoga \u017eivota
\ndr\u017eimo u ruci
\nnisu na\u0161a postignu\u0107a niti djela.
\nBit \u0107emo izlo\u017eeni ponajprije i
\nprije svega pitanju
\nkoliko smo voljeli.<\/p>\n

Willigis J\u00e4ger<\/strong><\/p>\n<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>

<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>
<\/span><\/mask><\/g><\/g><\/clipPath><\/filter><\/defs><\/svg><\/div><\/div><\/div><\/div>

RICHARD ROHR, Golo sada: Vidjeti kao \u0161to mistici vide<\/em><\/h3>\n

Synopsis, Zagreb, 2016.<\/strong><\/p>\n<\/div>

Ono u \u010demu sada u\u017eivamo i nada koju \u017eelim ponuditi u ovoj knjizi jest renesansa kontemplativnoga uma, jedina istinski jedinstvena alternativa koju religija ima ponuditi svijetu. Bez ovoga novoga uma ve\u0107ina doktrina, moralnih propisa, dogmi i crkvenih struktura gotovo \u0107e sigurno biti krivo shva\u0107ena, krivo upotrijebljena i krivo kori\u0161tena. <\/em><\/p>\n

Gola, nebranjena i nedualna prisutnost najpodobnija je za susret s Pravom Prisutno\u0161\u0107u. To je \u017eivot u golome sada, u \u201esakramentu sada\u0161njega trenutka\u201c koji \u0107e nas nau\u010diti kako uistinu ku\u0161ati na\u0161a iskustva, bilo dobra, lo\u0161a ili ru\u017ena, i kako im dopustiti da nas preobraze. <\/em><\/p>\n

Kad mognete biti prisutni, spoznat \u0107ete Pravu Prisutnost.<\/em><\/p>\n<\/div>

<\/i><\/i><\/span>Rije\u010d urednika<\/span><\/a><\/h4><\/div>
\n

Richard Rohr, ameri\u010dki franjevac, teolog i mistik, autor je niza knjiga, me\u0111u kojima se isti\u010du What the Mystics Know <\/em>(2015.), Immortal Diamond: The Search for our True Self <\/em>(2013.), Falling Upward <\/em>(2011.), Everything Belongs: The Gift of Contemplative Prayer<\/em> (2003.), The Enneagram: A Christian Perspective<\/em> (2001.). Poznati je promicatelj kr\u0161\u0107anske misti\u010dne duhovnosti te u kr\u0161\u0107anskoj tradiciji oduvijek znane prakse i nauka nedualisti\u010dkoga na\u010dina prila\u017eenja trenutku<\/em> koje naziva tradicionalnim pojmom \u2013 kontemplacija. Rohr tvrdi da je kontemplacija oduvijek bila, i jo\u0161 uvijek (svakim novim trenutkom) jest, nov model (paradigma) religije pri obra\u0111ivanju velikih \u017eivotnih pitanja, kao \u0161to su smrt, ljubav, beskona\u010dnost, trpljenje i Bog, \u201e… jer nas stari, nau\u010deni model dualisti\u010dkoga mi\u0161ljenja mo\u017ee odvesti samo dio (duhovnoga) puta\u201c.<\/p>\n

Kroz cijelu knjigu Golo sada<\/em> prote\u017ee se jedna od temeljnih autorovih namjera \u2013 prikazati nam cjeloviti put. Tako\u0111er nam \u017eeli pokazati da je izravan kontakt s trenutkom, bez posredni\u0161tva, naj\u010di\u0161\u0107i put do sjedinjenja s bo\u017eanskim: \u201eGola, nebranjena i nedualna prisutnost najpodobnija je za susret s Pravom Prisutno\u0161\u0107u. To je \u017eivot u golome sada, u sakramentu sada\u0161njeg trenutka<\/em> koji \u0107e nas nau\u010diti kako uistinu ku\u0161ati na\u0161a iskustva, bilo dobra, lo\u0161a ili ru\u017ena, i kako im dopustiti da nas preobraze. Rije\u010di \u0107e same po sebi uvijek dijeliti trenutak; \u010dista prisutnost ostavlja mu da bude ono \u0161to jest, takav kakav jest\u201c. Taj uvid autor zaklju\u010duje jednostavnim, ali pomno odabranim rije\u010dima:<\/p>\n

\u201eKad mognete biti prisutni, spoznat \u0107ete Pravu Prisutnost\u201c.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Vi\u0161edesetljetni \u017eivot unutar Katoli\u010dke crkve omogu\u0107io je fra Richardu Rohru detaljan uvid u sve njegove vrijednosti i mane. Kao i drugi autori koje smo u ediciji \u201eKontemplacija i mistika\u201c objavili \u2013 Willigis J\u00e4ger (2014. i 2015.), Thomas Keating (2010.) i Jim Marion (u pripremi, 2016.) \u2013 o\u0161trim je okom proniknuo u sada\u0161nje stanje Crkve i dao joj jasne smjernice koje bi trebala po\u0161tovati kako bi oja\u010dala, o\u017eivjela, te vratila vitalnost koja joj je neupitnim slijedom navikavanja na sigurno okopnila. U ponekim je odlomcima kritika toliko iskrena i duboka da para najvi\u0161e dijelove praznoga neba, do boli zarezuju\u0107i u tkivo zaboravljenih znanja. Poruka mu je i vi\u0161e nego jasna: \u201ekr\u0161\u0107anstvo bez svoga misti\u010dnoga nauka ne\u0107e pre\u017eivjeti\u201c (Karl Rahner) te sam ka\u017ee:<\/p>\n

\u201eJa sam onaj koji jesam \u2013 sa svim svojim nedostacima; dovoljno je da budem ljudsko bi\u0107e, ne treba mi odijelo za izlog. Ovo je najradikalnija mogu\u0107a kritika religije, jer sada znamo da je religija samo prst koji pokazuje prema mjesecu, a ne sam mjesec. Nema potrebe da se <\/em>prikazujemo kao da smo bilo \u0161to drugo nego ono \u0161to uistinu <\/em>jesmo. Potpuno odmaknuti od slike o sebi, \u017eive\u0107i na Bo\u017eju sliku, koja uklju\u010duje i ljubi i dobro i lo\u0161e u nama \u2013 smirenost i sloboda svetaca; <\/em>potpuna nedualnost.<\/p>\n

Ono u \u010demu sada u\u017eivamo i nada koju \u017eelim ponuditi u ovoj knjizi jest renesansa kontemplativnoga uma, jedina istinski jedinstvena alternativa koju religija ima ponuditi svijetu. Bez ovoga novog uma ve\u0107ina doktrina, moralnih propisa, dogmi i crkvenih struktura gotovo \u0107e sigurno biti krivo shva\u0107ena, krivo upotrijebljena i krivo kori\u0161tena<\/em>\u201c. <\/em><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Rohr stoga unosi mnogo truda da obnovi znanja i uvide cjelovitoga nauka Isusa iz Nazareta, kao i mnogih u\u010ditelja i u\u010diteljica kontemplacije koji su u neprekinutoj liniji povezivali sva vremena i prostore u ovih 20 stolje\u0107a. A to ne bi bilo uspje\u0161no, niti za nas danas korisno, kada to ne bi povezao dana\u0161njim jezikom kojim se vrlo dobro slu\u017ei, koriste\u0107i pritom mnoge poveznice sa suvremenim \u017eivotom, bile one umjetni\u010dke, filozofske ili znanstvene provenijencije.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Na kraju Rohr s velikom ozbiljno\u0161\u0107u pristupa i ne\u010demu bez \u010dega sve ove netom izre\u010dene rije\u010di ne bi u stvarnom \u017eivotu mogle za\u017eivjeti \u2013 kontemplativnoj praksi. U posebnim dodatcima donosi osam vje\u017ebi koje nas mogu uputiti u osnove kontemplativne molitve, me\u0111u kojima ima i originalnih, jedinstvenih uvida, poput vje\u017ebe \u201eizviranja\u201c kao oblika kr\u0161\u0107anske tantre! Time zapravo pokazuje na kojim temeljima kr\u0161\u0107anski mistik, svaki mistik, stoji \u2013 otvorenoga srca i otvorenoga uma, s onu stranu prostora i vremena i svih podijeljenosti. Kako sam ka\u017ee: \u201eA kako bi druga\u010dije i moglo biti?\u201c<\/p>\n

Svrhu pisanja ove knjige Rohr je sa\u017eeo rije\u010dima:<\/p>\n

\u201eNe pi\u0161em ovu knjigu kako bih promijenio bilo \u010dije uvjerenje, doktrine, dogme ili moralnost. Nadam se promijeni samoga uma koji razumijeva spomenute stvari. <\/em>To \u0107e promijeniti sve \u0161to jo\u0161 treba promjenu, ali sada Netko Drugi mo\u017ee donijeti promjenu \u2013 a mi se mo\u017eemo vratiti tome da jednostavno budemo prijatelji i ljudi.<\/p>\n

Prisutnost je prisutnost je prisutnost.<\/em>\u201c<\/p>\n<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>

<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>
<\/span><\/mask><\/g><\/g><\/clipPath><\/filter><\/defs><\/svg><\/div><\/div><\/div><\/div>

JIM MARION, Pokristovljenje: Unutarnji put kr\u0161\u0107anske\u00a0duhovnosti<\/em><\/h3>\n

Synopsis, Zagreb, 2016.<\/strong><\/p>\n<\/div>

\u0160to za nas danas zna\u010di slijediti put i u\u010denje Isusa iz Nazareta?<\/p>\n

Pokristovljenje: unutarnji put kr\u0161\u0107anske duhovnosti <\/em>pokazuje da je cjeloviti duhovni put koji vodi do ostvarenja najvi\u0161ih razina svijesti \u2013 Kristove i nedualne svijesti, koje je Isus nazivao kraljevstvom nebeskim \u2013 oduvijek bio istinska sr\u017e Isusove poruke.<\/p>\n

Jim Marion nas kroz osobno iskustvo, koriste\u0107i se i iskustvima mistika kroz 2000 godina kr\u0161\u0107anske duhovnosti, kao i mistika iz drugih duhovnih tradicija, te znanstvenim postignu\u0107ima suvremene psihologije, provodi putem razvoja svijesti sve do trenutka kada, zajedno sa sv. Pavlom, mo\u017eemo re\u0107i da smo se \u201ezaodjenuli Kristovom svijesti\u201c, da smo se pokristovili.<\/em><\/p>\n

Pokristovljenje: unutarnji put kr\u0161\u0107anske duhovnosti vjerojatno je prva knjiga koja iz kr\u0161\u0107anske perspektive opisuje cjelovit put razvoja svijesti. Kao takva, ona je iznimno i zadivljuju\u0107e postignu\u0107e. <\/em>KEN WILBER
\n<\/em><\/p>\n<\/div>

<\/i><\/i><\/span>Rije\u010d urednika<\/span><\/a><\/h4><\/div>
Pokristovljenje: unutarnji put kr\u0161\u0107anske duhovnosti<\/em> iznimno je i zadivljuju\u0107e djelo. Autor Jim Marion tvrdi da je to \u201eprva knjiga koja jasno opisuje cjelokupni kr\u0161\u0107anski duhovni put\u201c. Iako to na prvi pogled zvu\u010di pretjerano, nakon pa\u017eljiva prou\u010davanja knjige sklon sam se slo\u017eiti s autorom. Radi se o vjerojatno prvoj knjizi koja iz kr\u0161\u0107anske perspektive opisuje cjelovit put razvoja svijesti. Kao takva ona je zadivljuju\u0107e postignu\u0107e.<\/p>\n

To nas je udivljenje i potaknulo na vi\u0161estruko i\u0161\u010ditavanje knjige, a kako nije popu\u0161talo, bilo je dobar razlog da se upustimo u njezino prevo\u0111enje i izdavanje, jer ona je jedno od najvrjednijih doprinosa \u0161irenju svijesti o misti\u010dnoj poruci koju nam je objavio Isus iz Nazareta prije 2000 godina te mnogi sveci, mudraci i u\u010ditelji kroz kr\u0161\u0107ansku povijest. Ta nam poruka u dana\u0161njim vremenima treba vi\u0161e negoli ijedna druga.<\/p>\n

\u010citaju\u0107i ovu knjigu polako se otkriva razlog zbog kojega je njezin autor mogao tako smjelo, na samom po\u010detku, napisati tu po\u010detnu re\u010denicu. Time naime ni u kojem smislu nije \u017eelio re\u0107i da kroz povijest nisu postojali opisi duhovnoga putovanja kr\u0161\u0107anskih u\u010ditelja mistike i kontemplacije ili da ti opisi nisu vrijedni. Dapa\u010de, upravo je na nekima od njih, poglavito Ivanu od Kri\u017ea i Tereziji Avilskoj, i utemeljio svoje djelo. \u017delio je naglasiti da oni nisu sustavno obra\u0111ivali va\u017ene po\u010detne stupnjeve duhovnoga puta \u2014 predracionalne razine arhai\u010dne, magi\u010dne i mitske razine svijesti. Iako se dio pitanja i problema vezanih uz ta podru\u010dja rje\u0161avao kroz svakodnevan asketski \u017eivot u po\u0161tivanju pravila i propisa i izbjegavanju \u010dinjenja nepravde i lo\u0161ih djela, ipak oni nisu ulazili u dubine nesvjesnih motivacija povezanih s osobnim, ljudskim kao i dru\u0161tvenim uvjetovanostima vremena u kojima su \u017eivjeli. Trebalo je pro\u0107i 15 stolje\u0107a prije negoli je Ivan od Kri\u017ea uvidio nu\u017enost poja\u0161njavanja odre\u0111enih, vrlo va\u017enih du\u0161evnih i duhovnih stanja, posebice prijelaza iz psihi\u010dke u suptilnu razinu \u2014 razinu du\u0161e, kao i iz suptilne u kauzalnu razinu \u2014 razinu Kristove svijesti, \u010dime je postavio temelje modernom pristupu koji \u017eeli na znanstveni na\u010din (podrazumijeva se da mislimo na misti\u010dnu, transracionalnu znanost) osvijetliti sve tamne i nejasne dijelove duhovnoga puta.<\/p>\n

Tako\u0111er malo je kr\u0161\u0107anskih autora sustavno i detaljno pisalo o kona\u010dnom postignu\u0107u \u2014 ostvarenju Kristove svijesti, odnosno jedinstvu s Bogom. Koriste\u0107i opise iskustva Meistera Eckharta i Bernadette Roberts, iz kr\u0161\u0107anske, i Paramahanse Yoganande i Chogyama Trungpe, iz hinduisti\u010dke odnosno budisti\u010dke tradicije, Marionovo je djelo i u tom pogledu jedinstven pothvat.<\/p>\n

Prijevod naslova knjige nije bio lak zadatak. Autor je naime parafrazirao dio re\u010denice iz poslanice Filipljanima 2,5, Put on the Mind which was in Christ Jesus.<\/em> I dok engleska rije\u010d mind<\/em> (um, svijest) sadr\u017eava u sebi svu dubinu i \u0161irinu potrebnu za razumijevanje na na\u010din kako je to autor u knjizi opisao, hrvatski ju je prijevod Bonaventure Dude i Jerka Fu\u010daka (koji nam je bio temeljni izvor) ispustio sa\u010duvati. Naime iskaz \u201eimati misao<\/em> Kristovu\u201c slu\u017ei se upravo rje\u010dnikom racionalne razine svijesti, a autor knjige upu\u0107uje da se govorom na toj razini to niti mo\u017ee, a niti treba poku\u0161avati. Postavilo se pitanje kako onda zadr\u017eati cjelovito tuma\u010denje Isusove poruke, kako to autor obja\u0161njava, u kojemu je cilj da svaka misao koju um stvara nestane i da postane Kristova misao, ili bolje re\u010deno, ne-misao.<\/p>\n

To je razlogom za\u0161to smo ozbiljno razmi\u0161ljali o druga\u010dijem prijevodu, koji bi po\u0161tivao sve te razine tuma\u010denja. Prijevod bi primjerice mogao glasiti: \u201eZaodjenuti se Kristovom svije\u0161\u0107u\/umom\u201c. Zaodijevanje<\/em> je \u010dest biblijski pojam koji se na vi\u0161e mjesta pojavljuje i nosi u sebi zna\u010denje promjene svjesnosti, unutra\u0161njega bi\u0107a (Ps 132; Lk 24,49; 2 Kor 5,2\u20144; 1 Kor 15,53\u201454).[1]<\/sup><\/sup><\/a> Tako\u0111er je rije\u010d \u201eum\u201c ili jo\u0161 bolje \u201esvijest\u201c ona koja na cjelovitiji na\u010din nosi sva zna\u010denja koja autor \u017eeli prikazati.<\/p>\n

Ipak, kolikogod bi stavljanje takvoga naslova bilo to\u010dnije u smislu prevo\u0111enja i pridr\u017eavanja izvornika, s jedne strane nismo \u017eeljeli pretenciozno ulaziti u ispravljanje op\u0107eprihva\u0107enoga prijevoda na\u0161ih najrenomiranijih stru\u010dnjaka u tom podru\u010dju i, s druge strane, mi\u0161ljenja smo da odabrani naslov \u201ePokristovljenje\u201c na jo\u0161 bolji i bli\u017ei na\u010din govori o temeljnoj poruci knjige \u2014 da smo suba\u0161tinici Kristovi, da u sebi nosimo bo\u017eanski \u017eivot i mogu\u0107nost da u cijelosti ostvarimo isto ono \u0161to je ostvario i Isus \u2014 Kristovu svjesnost jedinstva sa Stvoriteljem, Izvorom svega \u017eivota kojega je on nazivao Ocem, da postanemo drugi Kristovi, da se pokristovimo<\/em>.<\/p>\n

Uvod u knjigu autor zavr\u0161ava molitvom u kojoj sa\u017eima sr\u017e poruke knjige:<\/p>\n

Molim se za to da svatko od nas i dalje raste u mudrosti, razumijevanju, ljubavi, suosje\u0107anju, i svim ostalim darovima Duha Svetoga. Molim da ova knjiga nastavi mnogima pomagati na putu prema Bogu i u kraljevstvo nebesko, \u010dak i ovdje na Zemlji. Na kraju, i dalje molim da se kr\u0161\u0107anske crkve u svim njezinim ograncima ponovno posvete svojoj sredi\u0161njoj misiji, znala\u010dkom vodstvu kroz razine svijesti do Isusova kraljevstva.<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>

<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>
<\/span><\/mask><\/g><\/g><\/clipPath><\/filter><\/defs><\/svg><\/div><\/div><\/div><\/div>

Willigis J\u00e4ger, Kontemplacija: Kr\u0161\u010danski put misti\u010dne duhovnosti<\/em><\/h3>\n

Synopsis, Zagreb, 2015.<\/strong><\/p>\n<\/div>

Dok je u knjizi Val je more: misti\u010dna duhovnost za moderna vremena<\/em>, Willigis J\u00e4ger razumljivim i jasnim jezikom iznio su\u0161tinu misti\u010dnog pogleda na svijet, knjiga Kontemplacija: kr\u0161\u0107anski put misti\u010dne duhovnosti<\/em> poslu\u017eit \u0107e, kao vjeran suputnik i savjetnik, svakom onom koji se odlu\u010dio krenuti putem kontemplacije ili je ve\u0107 na putu, osobito ako tijekom putovanja nai\u0111e na te\u0161ko\u0107e.<\/p>\n

Willigis J\u00e4ger jedan je od najzna\u010dajnijih mistika i u\u010ditelja misti\u010dne duhovnosti na\u0161ega doba, koji \u010desto govori da mu je obnova upravo kr\u0161\u0107anske kontemplativne tradicije ostvarenje \u017eivotnoga sna, a koja se ostvaruje u ravnote\u017ei spoznaje i vjere, u misti\u010dnom iskustvu, u kojem se uskrsnu\u0107e i spasenje doga\u0111aju sada-i-ovdje kao bu\u0111enje u na\u0161u istinsku, bo\u017eansku prirodu u svakom trenutku \u017eivota.<\/p>\n<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>

<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>
<\/span><\/mask><\/g><\/g><\/clipPath><\/filter><\/defs><\/svg><\/div><\/div><\/div><\/div>

Willigis J\u00e4ger, Val je more, misti\u010dna duhovnost za moderna vremena<\/em><\/h3>\n

Synopsis, Zagreb, 2014.<\/strong><\/p>\n<\/div>

Knjiga Val je more: Misti\u010dna duhovnost za moderna vremena<\/em> jezgrovit je i jasan prikaz u\u010denja i duhovnosti Willigisa J\u00e4gera. U formi dijaloga, koji je s njim vodio ugledni njema\u010dki filozof Christoph Quarch, u osam poglavlja iznesene su najva\u017enije teme suvremenog pristupa teoriji i praksi kontemplativne, misti\u010dne duhovnosti.<\/p>\n

Autor \u017eivim jezikom i vrlo smjelim tezama nastoji ukazati na put nadila\u017eenja fundamentalnog rascjepa \u2013 odvojenosti Boga i svijeta \u2013 koju su uvele suvremene interpretacije religija, a osobito kr\u0161\u0107anstvo, i pripremiti nas za novo razumijevanje u kojem su teologija i mistika, odnosno vjera i misti\u010dno iskustvo u ravnote\u017ei, u kojem se uskrsnu\u0107e i spasenje doga\u0111aju sada-i-ovdje kao bu\u0111enje u na\u0161u istinsku, bo\u017eansku prirodu u svakom trenutku \u017eivota.<\/p>\n<\/div>

<\/i><\/i><\/span>Rije\u010d urednika<\/span><\/a><\/h4><\/div>
PREDGOVOR<\/strong><\/p>\n

Napisana za ljude iz kr\u0161\u0107anskog okru\u017eenja koji ili nisu kr\u0161teni ili se (vi\u0161e) ne osje\u0107aju pripadnicima Crkve, ova knjiga poru\u010duje: ne bismo se trebali ograni\u010davati u razumijevanju Boga kao stvoritelja ontolo\u0161ki druga\u010dijeg svijeta. Umjesto toga trebali bismo shvatiti puninu Boga kao jedinstvo postojanja i nepostojanja u kojem nema odvojenosti duha i materije. U knjizi se koncept \u201eboga\u201c propituje onako kako mi zapadnjaci do\u017eivljavamo Boga: kao jedinu stvarnost koja se otkriva na mnogim razinama, uz zadr\u017eavanje zasebnog identiteta. Poput oceana koji se otkriva kroz milijune udaraca valova, ali uvijek ostaje isti ocean, jedno tijelo vode.<\/p>\n

Tijekom mnogih godina \u017eivota u Japanu stekao sam uvid u isto\u010dnja\u010dki pogled na svijet, imao\u00a0 sam priliku promatrati strukturu kr\u0161\u0107anske vjere izvana. Uvidio sam da su religije modeli koje koristimo za razumijevanje svijeta i nas samih. Modeli nisu uvijek slika stvarnosti. Kada znanost napravi model za obja\u0161njavanje slo\u017eenih zada\u0107a, ona zna da je stvorila model koji nije stvaran sam po sebi nego je njegovo obja\u0161njenje. Takav se model mijenja s pojavom novih otkri\u0107a. Religije su takvi modeli. Kad se svjetonazor izmijeni, religija bi tako\u0111er trebala imati hrabrosti za stvaranje novih modela ili reinterpretiranje starih. U protivnom, religija vi\u0161e ometa razvoj nego \u0161to otvara putove za nove modele. Postoje duboko religiozni ljudi koji nisu vezani niti za jednu konfesiju. Ovi su razgovori namijenjeni osobito njima.<\/p>\n

Svjestan sam da \u0107e neke od ideja u ovoj knjizi potaknuti strah kod mnogih ljudi, tjeraju\u0107i ih da zauzmu protivan stav. Upravo zbog toga one mogu voditi u dijalog o religiji i mistici. Ni\u0161ta se u ovoj knjizi ne propagira kao apsolutna istina. Nije mi namjera niti obezvrijediti postoje\u0107e religijske ideje. Jednostavno poku\u0161avam vidjeti stare istine u druga\u010dijem svjetlu. To, dakako, ne zna\u010di omalova\u017eavanje druga\u010dijih pogleda niti umanjuje uvid u smisao na\u0161ega ljudskog postojanja. Naprotiv, nadam se da ga mo\u017ee potaknuti. Moje mi bogato iskustvo u pastoralnom radu govori da mnogi ljudi tra\u017ee odgovore na pitanja obra\u0111ena u ovoj knjizi i da bi, \u010ditaju\u0107i ove misli, mogli biti potaknuti na nastavak svojega duhovnog kr\u0161\u0107anskog putovanja. Za njih je pisana ova knjiga.<\/p>\n

Od djetinjstva tra\u017eim odgovor na temeljna pitanja: Za\u0161to \u017eivim? Koji je smisao mojega, \u0161ezdeset, sedamdeset, mo\u017eda osamdeset godina dugog \u017eivota, \u017eivota na ovom bezna\u010dajnom zrncu pra\u0161ine, na rubu nevjerojatnog univerzuma? Preko isto\u010dnih religijskih tradicija prona\u0161ao sam dubinu duhovnosti koja je apsolutno jednaka kr\u0161\u0107anskoj mistici.<\/p>\n

U mistici Istoka i Zapada mogu se na\u0107i realni odgovori na ta temeljna pitanja. Ponekad mi se \u010dini da je mistika spa\u0161avanje teologije. Budizam i hinduizam ne poznaju vjersku kongregaciju koja odre\u0111uje \u0161to ljudi moraju vjerovati. Religije se obnavljaju uvijek iz po\u010detka na iskustvima mudraca i mistika. Naravno, i u isto\u010dnim religijama postoje sve nijanse uvjerenja i vjerskih praksi. Ti ljudi dobro znaju da na koncu cilj mo\u017ee biti jedino iskustvo Prvotne stvarnosti i da se religija temelji na misti\u010dnom iskustvu mudrih ljudi. Tako ja razumijem otkrivenje.<\/p>\n

:::::::::::::::::::::::::::<\/p>\n

Je li slu\u010dajno ili providno\u0161\u0107u, ovaj sam dijalog napisao u Bursfeldu, biv\u0161oj benediktinskoj opatiji, gdje danas vodim te\u010dajeve meditacije. Upravo u samostanu u kojem je zapo\u010deo reformatorski pokret u srednjem vijeku, pod utjecajem kontemplativnog misticizma, novog oblika religioznog razvoja me\u0111u laicima \u2013 tzv. Devotio moderna<\/em>. Izvorno su ga prakticirali u lai\u010dkim krugovima, a na kraju je prona\u0161ao put u samostane, osobito u Bursfeld, gdje je vrijeme osobne jutarnje i ve\u010dernje meditacije bilo dodano u liturgijsko slavlje i oficij. Danas ponovno, osobito laici, dolaze zajedno u razli\u010ditim skupinama prakticirati ovaj oblik kontemplativne molitve. Razgovore koji slijede nudim kao poticaj svima da hrabro prihvate svoja duhovna putovanja.<\/p>\n

WILLIGIS J\u00c4GER<\/p>\n

WILLIGIS J\u00c4GER (1925.) benediktinski je redovnik, misti\u010dni teolog, duhovni u\u010ditelj i pisac koji predstavlja modernu transkonfesionalnu duhovnost i nudi odgovore na goru\u0107a pitanja za one koji kre\u0107u na duhovno putovanje u 21. stolje\u0107u.<\/p>\n

Osniva\u010d je centra za duhovne putove Benediktushof u Holzkirchenu pored W\u00fcrzburga, gdje \u017eivi i radi kao u\u010ditelj kontemplacije i zena u linijama Sanbo-Kyodan i chan (Linji). Osniva\u010d je i vlastite zen linije \u201ePrazan oblak\u201c te kontemplacijske linije \u201eOblak neznanja\u201c koja ima cilj bu\u0111enja i obnove kontemplativne kr\u0161\u0107anske tradicije Zapada.<\/p>\n

Svoju viziju globalne, transkonfesionalne duhovnosti razra\u0111uje u mnogim knjigama i prakticira ju s rastu\u0107om zajednicom suputnika rasprostranjenom diljem svijeta.<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>

<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>
<\/span><\/mask><\/g><\/g><\/clipPath><\/filter><\/defs><\/svg><\/div><\/div><\/div><\/div>

Thomas Keating, Bliskost s Bogom<\/em><\/h3>\n

Synopsis, 2011.<\/strong><\/p>\n<\/div>

Bliskost s Bogom <\/em>knjiga je koja zaokru\u017euje \u010duvenu trilogiju o. Thomasa Keatinga (koju \u010dine jo\u0161 i Otvorena svijest, otvoreno srce <\/em>i Poziv na ljubav<\/em>). Ona je upu\u0107ena svima koji tra\u017ee istinski duhovni put i \u017eivot. U njoj autor pokazuje smjer kojem uz ustrajnost i posve\u0107enost postepeno mo\u017eemo do\u0107i bli\u017ee bo\u017eanskom \u017eivotu koji je u nama. I na pristupa\u010dan i \u010ditak na\u010din, s mno\u0161tvom dubokih uvida i prakti\u010dnih savjeta, pribli\u017eava nam skrivenu mudrost o na\u010dinu na koji \u201emolitva sabranosti\u201c (Centering Prayer) mo\u017ee produbiti na\u0161u bliskost s Bogom.<\/p>\n

THOMAS KEATING (1923.) trapisti\u010dki je monah, misti\u010dni teolog, poznati duhovni u\u010ditelj i pisac. Osniva\u010d je pokreta molitve sabranosti (Contemplative Outreach), kontemplativnog te\u010daja utemeljenog na kr\u0161\u0107anskoj kontemplativnoj tradiciji i me\u0111ureligijskog, ekumenskog centra u Snowmassu (Monastic Interreligious Dialogue<\/em>). \u017divi u trapisti\u010dkoj opatiji Sv. Benedikta u Snowmassu u ameri\u010dkoj saveznoj dr\u017eavi Colorado.<\/p>\n

Na hrvatski su mu prevedene knjige: Otvorena svijest – otvoreno srce, <\/em>Ziral, Mostar, 2000. i VBZ, Zagreb, 2000.; Poziv na ljubav – put kr\u0161\u0107anske kontemplacije,<\/em>Ziral, Mostar, 2002. i VBZ, Zagreb, 2005.; \u00a0Kristovo otajstvo – liturgija kao duhovno iskustvo<\/em>, Teovizija, Zagreb, 2003.<\/p>\n<\/div>

<\/i><\/i><\/span>Rije\u010d urednika<\/span><\/a><\/h4><\/div>
PREDGOVOR<\/strong><\/p>\n

U ovoj se knjizi opisuje razvojno iskustvo kontemplativnoga \u017eivota koji napreduje dok se la\u017eno ja<\/em> i prate\u0107i osje\u0107aj odvojenosti od Boga povla\u010de. Ova sve ve\u0107a prisnost mo\u017ee postati toliko ukorijenjena u Bo\u017eanskome da onoga osje\u0107aja odvojenosti vi\u0161e nema, a tamo gdje je bilo dvojstvo, sada postoji samo Jedno.<\/p>\n

Tim jedinstvom, ili osje\u0107ajem nedualiteta, bave se napredne duhovne predaje religija svijeta. Ono ozna\u010dava smrt la\u017enoga ja<\/em> i smanjenost, pa \u010dak i gubitak osje\u0107aja odvojenosti, no uvijek ga prati stalan osje\u0107aj sjedinjenosti s Kona\u010dnom stvarno\u0161\u0107u. Sjedinjenost s Kona\u010dnom stvarno\u0161\u0107u u kr\u0161\u0107anskoj se terminologiji obi\u010dno obja\u0161njava kao milost Isusova uznesenja, stanje sjedinjenosti s Bogom koje je iznad onoga \u0161to se u kr\u0161\u0107anskoj kontemplativnoj predaji naziva \u201esjedinjeno\u0161\u0107u koja preobra\u017eava\u201c. Cisterciti, dominikanci, franjevci, karmeli\u0107ani i drugi vjerski redovi opisivali su sjedinjenost koja preobra\u017eava kao uzvi\u0161eno jedinstvo ljubavi. Ujedinjuju\u0107a snaga bo\u017eanske ljubavi privla\u010di i sjedinjuje du\u0161u u neizrecivim iskustvima sjedinjenosti i zaborava sebe. Bog i du\u0161a, me\u0111utim, i dalje su dvoje, budu\u0107i da je du\u0161a u sjedinjenosti s Bogom svjesna <\/em>sebe.<\/p>\n

Sv. Ivan od Kri\u017ea u \u017divomu plamenu ljubavi <\/em>nagovije\u0161ta ovaj vi\u0161i stupanj sjedinjenosti, ali nije eksplicitan. Neke od begina dvanaestoga i trinaestoga stolje\u0107a, udruge laika koji su \u017eivjeli u Njema\u010dkoj i Nizozemskoj, eksplicitno su pisale o sjedinjenosti koja preobra\u017eava kao zapo\u010dinjanju daljnjega duhovnog putovanja u iskustvu jedinstva svijesti, sli\u010dnu opisima potpune prosvijetljenosti ili nirvane kakvi se mogu na\u0107i u budizmu, Advaita Vedanti ili tekstovima sufizma. Tu nema nikakva ja<\/em>.<\/p>\n

Ve\u0107ina mistika sumnja da to iskustvo mo\u017ee biti trajno u ovome \u017eivotu. No oni potvr\u0111uju da se mo\u017eemo u razdoblju od nekoliko sati, pa \u010dak i nekoliko dana, odmaknuti od svjesnosti o na\u0161em ja<\/em>. Da bi takvo razvijeno stanje postalo trajnim, bila bi potrebna barem ve\u0107a psiholo\u0161ka razvijenost mozga i \u017eiv\u010danoga sustava. Tijelo mora biti pripravljeno da izdr\u017ei tako intenzivno i prisno komuniciranje s bo\u017eanskim. \u017divot bi jo\u0161 uvijek tra\u017eio od onih koji se nalaze u permanentnu stanju nedualiteta da se slobodno kre\u0107u izme\u0111u dualne i nedualne svijesti samo da bi ostali u ovome svijetu. Shva\u0107ati nedualni stupanj svijesti kao krajnji cilj duhovne te\u017enje mo\u017eda nije toliko realisti\u010dno kao \u017eivjeti nedualnu svijest unutar aktivne zadubljenosti u uspone i padove svakodnevnoga \u017eivota.<\/p>\n

U Bliskosti s Bogom <\/em>ja se ne usredoto\u010dujem na taj uzvi\u0161eni stupanj ovoga razvoja, ve\u0107 predla\u017eem njegovanje svijesti o tome stupnju kako bih usmjerio kontemplativce prema stupnju svijesti koja je i dualna i nedualna, besputan put, upravo kao \u0161to neke isto\u010dnja\u010dke tradicije tvrde da Apsolut nije ovo, nije ono \u2013 <\/em>odnosno nije jedno, nije dva. <\/em>Ovi paradoksi ukazuju na \u010dinjenicu da je Bog izvan svega \u0161to postoji, kao \u0161to je u svemu \u0161to postoji ili, to\u010dnije re\u010deno, Bog je izvan svih kategorija bitka i nebitka. S knjigom Bliskost s Bogom <\/em>zapo\u010det \u0107ete svoje prou\u010davanje i iskustvo srednjih stupnjeva kr\u0161\u0107anskoga duhovnog putovanja bez kojih \u0107e oni vrhunci najvjerojatnije ostati u domeni tajni.<\/p>\n

THOMAS KEATING<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>

<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-657","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/old.kontemplacija.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/657","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/old.kontemplacija.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/old.kontemplacija.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/old.kontemplacija.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/old.kontemplacija.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=657"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/old.kontemplacija.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/657\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":846,"href":"https:\/\/old.kontemplacija.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/657\/revisions\/846"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/old.kontemplacija.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=657"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}